Povijest muzeja

Podijeli na:

POVIJEST MUZEJA

 

Kada govorimo o razvoju Muzeju "Staro selo" Kumrovec, tada se prisjećamo 1947. godine, kada je narod iz svih krajeva bivše Jugoslavije dolazio u Kumrovec zbog razgledavanja rodne kuće Josipa Broza Tita. U to vrijeme javila se ideja da se jezgra Kumrovca obuhvati mjerama spomeničke zaštite. Te je godine Urbanistički institut NR Hrvatske izradio opširan plan prostora od Zelenjaka do Razvora, a za tu svrhu je prof. Marijana Gušić, tada direktorica Etnografskog muzeja u Zagrebu, napisala studiju o naselju Kumrovec. Ujedno, to je vrijeme naglog razvoja Kumrovca:

  • 1948. izgrađen je Hotel "Kumrovec" (od 1962. rezidencija Josipa Broza Tita), a u dvorište imanja obitelji Broz postavlja se skulptura Josipa Broza Tita (rad Antuna Augustinčića)
  • 1950. godine Marijana Gušić uređuje etnografski postav desnog dijela rodne kuće Josipa Broza Tita, kojim je predstavljen kućni ambijent zadružne obitelji Broz dok se u lijevi dio kuće postavlja biografski prikaz čiji likovni postav potpisuje slikar Edo Kovačević i arhitekt Pavao Ungar
  •  1952. Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu osniva Muzej u Kumrovcu čiji je direktor prof. Zdenko Vojnović, ujedno i direktor Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu
  • Savjet za prosvjetu, nauku i kulturu NRH 1953. godine osniva Muzej maršala Tita; možemo reći da je to vrijeme kada se provode građevinski i hortikulturalni radovi te se prikupljaju eksponati kojima će se opremiti očuvane i obnovljene kuće koje čine jezgru naselja Kumrovec
  • Memorijalni muzej maršala Tita 1963. Prelazi pod upravu Muzeja revolucije naroda Hrvatske
  • slijedeći muzeološko konzervatorske principe, Marijana Gušić izradila je katalog očuvanja 61 objekata u Kumrovcu i naselju Lončari; konzervatorski zavod u Zagrebu (dr. Ana Deanović u suradnji sa muzealcima, arhitektima i urbanistima) izrađuje elaborat o zaštiti naselja Kumrovec, temeljem kojeg Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture 1969. godine upisuje "Staro selo" Kumrovec u Registar spomenika kulture I kategorije
  • Skupština općine Klanjec 1973. g. donosi odluku o proglašenju Kumrovca memorijalnim prirodnim spomenikom i osobito zaštićenim područjem pod nazivom Spomen-park "Kumrovec" sa prioritetnom zadaćom očuvanja autentičnosti objekata i okolice

 

Iako su u samom početku izgradnje najvećeg etnografskog muzeja na otvorenom, zbog ishitrenosti radova, bili narušeni temeljni konzervatorski principi, napredne ideje autora koncepcije Muzeja "Staro selo" Kumrovec te uključivanje u realizaciju projekta stručnjaka etnologa, povjesničara i arhitekata ipak u konačnici rezultiraju izgradnjom reprezentativnog in situ muzeja na otvorenom, kojeg danas čini – uz rodnu kuću Josipa Broza Tita – tridesetak sačuvanih i obnovljenih tradicijskih stambenih i gospodarskih objekata u kojima se nalaze izložbe obrta i običaja Hrvatskog zagorja sa kraja 19. i početka 20. stoljeća.